POSLEDNJI EVROPSKI KRALJEVI RATNICI

NOVA EPIZODA SVAKE SREDE U 21.00H

Vilim Izvanbračni - Vojvoda Normandije

Vilim Izvanbračni

Vilimov otac Robert Veličanstveni I. (oko 1000. - 1035.) iznenada je umro na povratku s hodočašća do Svetoga groba. Vjeruje se kako je na hodočašće išao kako bi si umirio savjest. Govorilo se da je bio umiješan u smrt svoga brata, princa Rikarda III., koji je umro nakon što je na vlasti bio manje od godinu dana, što je Robertu išlo u korist. Prije odlaska na ovu opasnu ekspediciju, Robert je imenovao svog mladog sina kao prijestolonasljednika.

Vilim (oko 1028. - 1087.) rođen je izvanbračno. U tadašnjoj kulturi to uopće nije bilo čudno i nikoga nije vrijeđalo. Majka budućega kralja, Herleva, bila je kći ili grobara ili krznara, ovisno o legendi.

Ne znamo kako je Robert Veličanstveni upoznao Herlevu i što se dogodilo u njihovoj vezi. Nakon smrti princa Roberta Herleva se udala za viteza Herluina de Contevillea. Vilim se nije sramio svog izvanbračnog rođenja i imao je dobre odnose sa svojom braćom i sestrama. Nekima je i pružao znatnu pomoć zahvaljujući svom zaštićenom položaju vojvode Normandije. No budući kralj nije volio da ga zovu Izvanbračni i nekoliko je puta okrutno kaznio one koji su ga ismijavali – odrezao im je stopala i šake.

Kaos u vojvodstvu

Vilim je imao oko osam godina kada je njegov otac, princ Robert, umro. Nasljednik je bio premlad da vlada samostalno. Savjetnici su vladali u njegovo ime, no nisu se znali nositi sa svojim moćnim podanicima. Prinčevi su kovali zavjere, zanemarivali naredbe i gradili dvorce bez prethodnog pristanka kako bi ojačali svoju privilegiju nekažnjivosti te samovladu. U Normandiji su vladali kaos i anarhija.

Vilim je preuzeo vlast između 1042. 1044. godine. Ne znamo točno kako i kada. Morao se nositi s neprestanim pobunama i unutarnjim te vanjskim problemima. Najveća pobuna dogodila se 1047. godine kad se zapadni dio pokrajine, koji je najmanje bio pod utjecajem Francuske, želio odvojiti. Baruni su skovali zavjeru s ciljem ubijanja mladog vojvode. Čudom, Vilim je izbjegao smrt i, uz pomoć francuskoga kralja, porazio pobunjenike u bitci kod Caena.

Uvođenje reda

Vilimov je autoritet polagano rastao i stanje u vojvodstvu stabiliziralo se i poboljšalo. Vilim je oportunistički stupio u brak s Matildom, kćeri Balduina V., grofa Flandrije. Ovaj mu je savez poslije bio koristan. Tijekom ovog razdoblja obnovljeni su samostani koji su prethodno bili zapostavljeni i mladi je princ uspostavio političku potporu nudeći darove i počasti vjernim slugama. Vilimov je prestiž rastao.

Nemir na istoku

Normandiju su 1057. godine napali francuski kralj i grof Anjoua. Kralj je prije toga bio Vilimov saveznik, no promijenio je stav, što je u to vrijeme bilo sasvim uobičajeno. Međutim, Geoffrey Martel bio je daroviti predstavnik obitelji koja je vladala pokrajinom Anjou i tijekom njegove vladavine od 1040. do 1060. godine moć kraljevstva porasla je. Geoffrey se kanio uključiti u probleme Bretanje i zauzeti grofoviju Maine. No njegova je vojska ipak poražena kod mjesta Varaville. Stanje se smirilo. Kralj Henrik i grof Anjoua umrli su 1060. godine. Uslijedilo je nekoliko godina mira za Normandiju, Vilimov je autoritet potvrđen i njegova je zemlja postajala sve moćnija.